Film: Jastog

Jastog (The Lobster), r. Jorgos Lantimos, Irska / Velika Britanija / Grčka / Francuska / Nizozemska / SAD, 2015.

Na drugo gledanje Jastog mi je znatno bolje “sjeo”. Producent, scenarist i redatelj Yorgos Lanthimos, koji se u ostvarenju Attenberg redateljice Athine Rachel Tsangari iz 2010. godine okušao i kao glumac, pripadnik je i predvodnik tzv. “čudnog vala” grčkog filma. Riječ je o poprilici desetljeće starom svojevrsnom pokretu u okviru grčke kinematografije, kojem pripada i Athina Rachel Tsangari kao i autor nagrađivane egzistencijalne queer drame Strella Panos H. Koutras, a čija su osnovna obilježja crnohumorno pomaknuto tematiziranje apsurda, nadrealizma, grotesknosti i bizarnosti u društvenim konvencijama i odnosima, kao i izmišljenih društvenih rituala koje u pravilu krase isti atributi. Pripadnici “čudnog vala” kao svoje filmofilske uzore i orijentire navode Kubricka, Buñuela i Richarda Linklatera, ali i primjerice Davida Attenborougha (Tsangari za Attenberg, što se može naslutiti i iz naslova), dok svoje filmove opisuju kao pokušaje satirično-kritičkog reflektiranja na stanje u barem posredno suvremenom ne samo grčkom društvu. Unatoč činjenici da je upravo on predvodnik nove struje grčkog filma, daroviti ali često i nepotrebno pretenciozni Yorgos Lanthimos, autor zapažene no nedovoljno artikulirane drame Kinetta iz 2005. godine te znatno uspjelijih nagrađivanih drama Očnjak i Alpe, još prije koju godinu je u razgovorima skeptično komentirao tvrdnju da se nešto važno zbiva u grčkoj kinematografiji. Prema njegovim riječima sve se svodilo i svodi tek na nekoliko promišljenih reakcija na stanje u tamošnjem društvu, na odgovore na socijalne promjene pri čemu u tim odgovorima on nije uspijevao detektirati zajedničku filozofiju.

Ono što je međutim (bilo) zajedničko jest kaotično stanje u filmskoj djelatnosti i kronični nedostatak sredstava, zbog čega je Lanthimos prihvatio prvu ponuđenu mu priliku za rad na europskoj suprodukciji sa zvjezdanom glumačkom postavom. I tako je nastala crnohumorna distopijska futuristička fantastična egzistencijalna drama Jastog, na ovogodišnjem Cannesu ovjenčana Nagradom žirija te posebnim priznanjem Queer palmom i Psećom palmom, čiji scenarij Lanthimos supotpisuje sa svojim gotovo stalnim scenaristom Efthymisom Filippouom. Protagonist priče smještene u tjeskobnom mizantropskom društvu budućnosti opsjednutom životom u bračnim zajednicama ili barem u parovima, je netom razvedeni sredovječni arhitekt David (primjereno smireni i podigrani Colin Farrell s desetak kilograma viška), plah, nesiguran i povučen čovjek – ujedno i jedini lik s imenom – koji zajedno s drugima sličnima sebi stiže u poseban šumom okružen hotel za samce. U društvu u kojem je strogo zabranjeno biti sam, i u kojem se neuspjeh ostvarivanja života u paru kažnjava ubijanjem u lovu i reinkarnacijom u životinju po vlastitom izboru, svaki od gostiju hotela ima rok od 45 dana da pronađe ako ne srodnu a ono barem prihvatljivu dušu, ili tek da ostvarivanjem dogovorne veze u cilju izbjegavanja smrti pokuša prevariti upraviteljicu hotela (sjajna Olivia Colman) i nadzorno osoblje. David je u hotel stigao u pratnji psa Boba, zapravo svog brata koji se reinkarnirao kao pas, a želi li izbjeći smrt i reinkarnaciju u jastoga, kojeg je izabrao zbog dugog života, cjeloživotne plodnosti i svoje ljubavi prema moru, što prije mora pronaći partnericu.

No ljubav se nikome ne može nametnuti i nije stvar racionalne odluke, pa će Davidovi odnosi s ostalim izgubljenim i očajnim samcima poput Hromog Čovjeka (Ben Wishaw) i Mucavog Čovjeka (John C. Reilly kao nekovrsni sidekick), a pogotovo s osobljem hotela postajati sve zategnutiji. Naizgled srećom, tu je i pokret otpora nehumanom i totalitarnom režimu, pokret samotnjaka koji vodi odlučna Usamljena Predvodnica (Léa Seydoux) i koji će se ubrzo po totalitarnim tendencijama pokazati komplementarnim režimu, samo formalno suprotnog predznaka. Članica pokreta je i senzibilna Kratkovidna Žena (Rachel Weisz), s kojom će također kratkovidni David tijekom života u šumi, lova na zečeve i skrivanja od lovaca započeti vezu, sve dok po zadatku ne otiđu u Grad gdje žive roditelji Usamljene Predvodnice i gdje će se morati predstavljati kao par. Filmove i općenito djela koja su utjecala na autore, kao i prozu koja je u temeljima filmova, lako je detektirati: nisu posrijedi samo George Orwell niti spomenuti Kubrick i Buñuel, nego i Eugene Ionesco, Daniil Harms, skupina Monty Python te Truffaut-Bradburyjev Fahrenheit 451. Jastog odlično počinje, satira, groteska i apsurd kao i humor općenito distopijsku viziju budućnosti čine dodatno dehumaniziranom i zastrašujućom, likovi se majstorski uvode i makar i minimalistički s osloncem na komiku i mizantropiju profiliraju, ironiziranje uvjetnog ženskog principa kao samo prividno mekšeg i humanijeg je dosta efektno, a dosjetka s reinkarnacijama ljudi kao životinja je vrlo intrigantna i potentna, no budući da i ostaje uglavnom tek dosjetka, taj je potencijal neiskorišten, osobito u segmentu Davidova odnosa s “bratom”.

Tijekom prve polovine filma sve funkcionira gotovo savršeno, i na idejnom i na izvedbenom planu, a i ono što se čini kao minus, poput samo naznačavanja i započinjanja ali ne i elaboriranja određenih bitnih motiva, može se protumačiti i kao plus, odnosno kao prepuštanje gledateljima da sami razmišljaju i donose zaključke. Nažalost, cjelina u drugom dijelu, od protagonistova pridruživanju pokretu otpora, osjetno kvalitativno pada, a važan lik Usamljene Predvodnice je dosta plošan i stereotipan. Bilo bi zanimljivo zagrebati ispod površine sasvim mirnog, navodno idiličnog i pretpostavljivo konvencionalnog života u Gradu, jer i u njemu totalitarizam nužno mora biti itekako prisutan, makar se u filmu praktički uopće ne vidi. A zanimljivo je i korištenje značenjski načelno derivativnog motiva sljepoće u završnici, motiva koji je još jedan od razloga zbog kojih unatoč nedostacima Jastoga svakako vrijedi pogledati.

Autor: Josip Grozdanić, filmski kritičar iz Zagreba

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s